Gradovi

Šibenik je smješten gotovo na središnjem dijelu hrvatske obale Jadrana, u slikovitom, razvedenom zaljevu u koji utječe Krka, jedna od najljepših kraških rijeka Hrvatske, sjedište je Šibensko-kninske županije. Na području županije nalaze se dva nacionalna parka, Krka i Kornati , te jugoistočni dio Parka prirode Vransko jezero. Šibenik, najstariji samorodni hrvatski grad na Jadranu, nalazi se u najzaštićenijoj prirodnoj luci, posred istočne obale Jadranskog mora, prastarog mare Adriaticuma, na ušću rijeke Krke. U primorskom dijelu regije klima je izrazito mediteranska, a njezin je veliki utjecaj i na kontinentalnom prostoru regije. Temperature su ljeti relativno visoke, međutim ublažuje ih ugodan vjetar maestral koji puše s mora na kopno. Uz obalu su zime umjerene ili blage. Oborina je najviše zimi, a ljeta su pretežno suha. U najvećem dijelu šibenske regije prevladavaju vjetrovi bura i jugo, uz obalni pojas ljeti osvježavajući maestral.

Grad Šibenik ima izuzetno značajan prometni položaj, dobre veze omogućuju izravne komunikacije. Okosnica je Jadranska turisticka cesta s odvojcima do Drniša i Knina te dalje u unutrašnjost Hrvatske. Značajna je prometnica i železnička pruga koja vodi prema Zagrebu i Splitu. Zračni se promet odvija preko zračne luke "Split" u Kaštelima i zračne luke Zemunik. Novoizgrađena autocesta "Dalmatina" još je kvalitetnije povezala Šibenik s ostalim dijelovima Hrvatske, te Europom.

Reljef karakterizira vrlo razvedena obala, širok pojas zaleđa primorsko-dinarskog krša Zagore, brdsko-planinski prostor sa zavalom Plavno i plodnim poljima u kršu, Kninsko, Kosovo i Petrovo polje te sjevernom zaravni Bukovica s Prominom, kanjonom rijeka Krke i Čikole te Miljevcima.

Spomenici i znamenitosti

Katedrala Sv. Jakova
Najznačajnije je graditeljsko ostvarenje 15. i 16. st. na tlu Hrvatske. Zbog svojih iznimnih vrijednosti katedrala je 2000. godine uvrštena u UNESCO-ov popis svjetskog kulturnog nasljeđa.

Gradska vijećnica u Šibeniku
Gradska vijećnica bila je zasigurno najugledniji civilni objekt srednjovjekovnog Šibenika, a i danas spada među najznamenitije kulturne spomenike Krešimirovog grada. Mnogi je smatraju jednom od najljepših hrvatskih gradskih vijećnica uopće. Građena je u prvoj polovici 16. stoljeća.

Mala lođa
služila je kao mjesto gdje su se vršile javne dražbe i odakle su se upućivali sudski pozivi. Danas je od ove građevine ostao sačuvan samo lijepi kameni portal i tri stupa s tri arkade, od kojih je srednji stup služio kao stup sramote.

Biskupska palača u Šibeniku
Gotičko-renesansna građevina iz druge polovice 15.st., koja se prislanja na južni zid katedrale. Kroz navedeni portal ulazi se u malo dvorište, koje je također sačuvalo dijelove nekadašnjeg gotičko-renesansnog izgleda.